" A super cool template for bloggers, photographers and travelers "

Dunavom još šibaju vetrovi

Dunav. Taj veličanstveni vodeni div Evrope izvire daleko u Švapskoj republici, pa kroz deset država probija svoj put do Crnog mora. Lepotu i značaj ove reke turisti u našoj zemlji spoznaju na samo jednom delu od par stotina metara, i to uglavnom u letnjim danima kada zemunski (beogradski) kej vrvi od  posetilaca. A mi smo jednog lepog jesenjeg dana odlučili da zaplovimo našom alficom na istok i to baš – dunavskom magistralom. I na ovom putu gospođa Historia nam prepričava značajne događaje iz naše prošlosti, a njen ljubomorni brat Florus Faunis traži da se divimo i prirodnim lepotama Podunavlja.

PRESTONICA

Prva stanica na našem putu je Smederevska tvrđava. Priča kaže da je Đurađ Branković napustio Beograd zbog dolaska Mađara i da je odlučio da sagradi svoju prestonicu na ovom mestu. Tu je vozdigao utvrđenje trouglastog oblika koje okružuju Dunav i Jezava, dok se sa južne strane nalazi šanac koji povezuje dve reke. Ovaj kolos srpske arhitekture dugo je odolevao svojim osvajačima. Zanimljivo je da je odbranjen i od vojske sultana Mehmeda – kasnije osvajača Carigrada. Nekoliko decenija kasnije padom Smedereva pala je i srpska despotovina. Pomeramo sat nekoliko hiljada časova unapred i evo nas na ulazu u ovo veličanstveno zdanje. Naš pokušaj da ušetamo u zamak neometano, sprečava uposlenik iz drvenog objekta – karta se naplaćuje. A za cenu karte dobijate pogled. Iluzorna je naša želja da očekujemo pomoć vodiča ili nekog turističkog radnika sa informacijama o ovom mestu. U nekim zemljama ovakvi zamkovi su poprište omaža viteškim borbama i predstava, dok kod nas ne postoji želja za ozbiljnijim angažovanjem u turističkom smislu. Ali mi smo našli način da se zabavimo!

RAM

Smederevo ostavljamo za sobom i put nas navodi na drugu braniteljku Dunava. Tvrđava Ram. Izvori govore da su prvu naseobinu u ovom kraju formirali Sloveni, a da je sama tvrđava sa artiljerijskim sistemom odbrane izgrađena u doba Bajazita II. Sultan je obilazeći svoje vojnike, zastao da se odmori na brežuljku, sa kog se pružao lep pogled na Dunav, ali i na suprotnu ugarsku stranu. Sedeći tako na ihramu (turski naziv za ćilim, tako kažu izvori), on je zaspao. Nakon što se probudio, kažu da se osećao kao preporođen. Nakon toga je naredio da se sagradi tvrđava na mestu njegovog ihrama, a otuda i naziv tvrđave. Na samom lokalitetu naišli smo na vredne arheologe koji su nam govorili o jedinstvenom sistemu grejanja kula, koji je činio ovu tvrđavu posebnom u srednjovekovnom dobu. Posetite ovo mesto u prolećnim danima i divite se prizoru koji pruža, ako je zadivio jednog cara, možda će i vas?

NE ZNAM NIŠTA

Dunavsku turu na kratko prekidamo i spuštamo se južno do sela Kurjače – gde se pokriven gustom hrastovom šumom nalazi manastir Nimnik. Za ovo divno zdanje vezuje se strašna legenda o postanku. Jedna verzija kaže da su Turci prolazili ovim krajem u nameri da pronađu hajduke skrivene u manastiru. Na njihovom putu našla se mala Nikolina koja nije želela da im kaže gde se nalazi manastir. Odsečno je rekla nišću nimnik (na vlaškom – ne znam ništa) i izgubila život. A priča, koja čak stoji uramljena na ulazu hrama, kao jedina verzija, ispred kapele gde se nalazi grob male Nikoline, govori da su nju ubili hajduci koji su se namerili da opljačkaju manastir.
Mozda i najstrašnija verzija priče govori da je Nikolina ubijena jer je prepoznala među hajducima kuma, po čijem naređenju je oni i ubijaju. Rođaci su uveče krenuli da traže devojčicu po šumi, u daljini su ugledali svetlost, a kada su se približili videli su da je to plamen iz tela devojčice. Dete su sahranili kod manastira koji po njenim izgovorenim rečima i nosi ime.

Srbiju krasi veliki broj hrišćanskih svetinja i mozda najneverovatnije priče kriju mali manastiri. Ovakva mesta svojim izgledom pokazaju da mozaik istorije ne čine samo monumentalne građevine već i mali biseri arhitekture, kao što je Nimnik.

JELENINI GOLUBOVI

Kako se noć spuštala tako smo se i mi približili finalnoj destinaciji tog dana. A to je Golubački grad. Velelepno zdanje prvi put se pominje u ugarskim izvorima, a zbog ostataka pravoslavne kapele smatra se da ju je izgradio neznani srpski velikaš. Po legendi, zatočenici zamka, lepoj Jeleni, jedina uteha je bio pogled i golubovi koji su sletali, pa je tako i zamak dobio ime. Usečen u stenu, grad je bio tačka odbrane od napada sa severa. Danas se tvrđavi teško prilazi iz drugog razloga – nalazi se pod rekonstrukcijom. Tokom izgradnje magistrale srušena je glavna kapija i kroz tvrđavu je probijen put. Plan je da se do izgradnje obilaznice ovo kulturno dobro zaštiti i zasija u punom sjaju. Ostaje nam da sačekamo završetak rekonstrukcije i da apelujemo na nadležne – poštujte rokove!

Dunavom još šibaju vetrovi, a na galiji plove neumorni Trippini!

Smederevska tvrđava je jedna od najvećih srednjovekovnih ravničarskih tvrđava u Evropi i poslednje veliko delo srpske arhitekture iz ovog perioda.

Tokom izgradnje grada kamen je donošen iz Viminacijuma, sa Kosmaja i iz tvrđave Ram na Dunavu.

Ima trougaoni oblik i 25 visokih kula po kojima je i danas prepoznatljiva. Ona je dugo odolevala osvajačima. Kada je 1459. godine konačno pala pod tursku vlast, bio je to i kraj srednjovekovne srpske države.

Ramska tvrđava podignuta je na ostacima antičkih i vizantijskih temelja. Turski sultan Bajazit Drugi 1491. godine radi osvajanja Panonije, sagradio je utvrđenje Ihram, i tako je nastalo ime Ram, ali je pre hiljadu godina lokalitet nosio naziv Lederata. U unutrašnjosti tvrđave otkrivena je pravoslavna crkva, na čijim je temeljima kasnije građena džamija. Danas vidljivi otvori za topove na kulama ukazuju da je Ram bio artiljerijsko utvrđenje na Dunavu.

Manastir Nimnik se nalazi u selu Kurjače, opština Veliko Gradište, na dvadesetak kilometara od Požarevca. Teritorija na kojoj se nalazi manastir u trenutku gradnje pripadala je knezu Lazaru Hrebeljanoviću, a sam manastir izgradio je izvesni vojvoda Ljudina Bogosav, Lazarov savremenik. Tačnije, sazidao je crkvu, a Nimnik će postati manastir tek 1936. godine. Za postanak manastira vezuje se legenda o Nikolini, a danas manastir posećuju mnogi koji traže izlečenja.

Golubački grad se prvi put spominje u istorijskim spisima 1335. godine, kada je Dunav predstavljao granicu između Ugarske i Srbije. Despot Stefan Lazarević je dobio na doživotnu upravu od ugarskog kralja Žigmunda u XV veku. Tvrđava je pod rekonstrukcijom od 2014. Predmeti iz bronzanog i gvozdenog doba i perioda rimske, ugarske i turske vladavine, mogu se videti novoj zgradi Centra za posetioce tvrđave Golubački grad.

2 Comments

  • Sladjana Simic

    Pozdrav,divna avantura….planiram tri dana sa suprugom da posetim istocnu Srbiju…vise u prirodi ne u gradovima….jedino razmisljam gde bi bilo najbolje zagovoriti prenociste?Ako moze savet,hvala.

    May 10, 2020 - 7:57 pm Reply
    • admin

      Draga Slađana, istočna Srbija je izuzetno širok pojam, pa nam je teško da vam pomognemo. Rajačke pimnice su super varijanta, a da nije gradsko jezgro, Stara planina ima interesnatnog smeštaja, mi smo bili u apartmanu Denčić na Zavojskom jezeru, na istoj planini noćili smo i u selu Gostuša. Okolina Kladova takođe ima lepe smeštaje, kao i niz Dunavsku magistralu možete da pronađete baš zanimljive sa lepim pogledom… Uživaćete gde god da odaberete 😉
      Srećan put!

      May 11, 2020 - 9:59 pm Reply

Ostavite komentar

Vasa e-mail adresa nece biti objavljena.

error: Content is protected !!